Radite u inozemstvu, i Porezna uprava vas je pozvala da prijavite inozemni dohodak? Ili taj poziv sa strahom tek iščekujete?
Smirite se – obveza rezidenata na plaćanje poreza na dohodak ostvarenog u inozemstvu postoji u većini zemalja svijeta, ona nije ništa novo i obavlja se po utvrđenim pravilima i propisima.
Iako vam je na prvu zvučalo strašno, istina je kako propisi nude široke mogućnosti i prava svima onima koji rade u inozemstvu, a i dalje su porezni rezidenti Hrvatske pa se, prije nego što krenete očajavati, s njim dobro upoznajte i napravite sve što možete da se izborite za najpovoljniju poreznu opciju.
U suradnji s KPMG Croatia, Jutarnji list za vas je pripremio apsolutni vodič kroz sve obveze i prava kod naplate poreza za dohodak ostvaren u inozemstvu koji će vam u narednim danima postati najbliži i najtočniji suradnik.
Saznajte odgovore na pitanja tko je sve porezni rezident, kako se utvrđuje oporezivi dohodak, kako da odaberete najpovoljniju opciju za obračun poreza te brojne druge koje su za vas pripremile direktorica Poreznog odjela KPMG Croatia Kristina Grbavac te viša managerica u KPMG Croatia Violeta Đebro.
1. Tko sve poreznoj upravi mora prijaviti primanja iz inozemstva?
Sve one osobe koje žive i rade vani, ali su ostali hrvatski porezni rezidenti imaju obvezu prijave dohotka iz inozemstva. Obvezu prijave dohotka iz inozemstva imaju i svi hrvatski porezni rezidenti, uključujući one osobe koje žive i rade u Hrvatskoj, koji iz inozemstva primaju dohodak od npr. iznajmljivanja nekretnine ili kapitala (dividende, kamate i slično).
2. Kako znam jesam li porezni rezident?
Pogrešno je vjerovanje da čovjek prestaje biti poreznim rezidentom ako je na MUP-u odjavio prebivalište. Naime, za status poreznog rezidenta potrebno je zadovoljiti uvjete o imanju prebivališta i uobičajenog boravišta u Hrvatskoj propisane isključivo poreznim zakonima (Opći porezni zakon) neovisno o prijavljenom prebivalištu/boravištu na MUP-u.
3. Koje uvjete moram zadovoljavati da postanem nerezident?
Ovo zavisi od slučaja do slučaja, ali u pravilu o statusu rezidenta odlučuje se na temelju prebivališta, a domaći propisi između ostalog navode da čovjek ima prebivalište tamo gdje mu je prebivalište obitelji, dakle supruga, djeca ili izvanbračni partner. Ako ste u inozemstvo preselili s obitelji i tamo stekli prebivalište, smatrate se poreznim nerezidentom čak i ako u Hrvatskoj posjedujete nekretnine te u njoj također imate prebivalište prijavljeno na MUP-u. Ovo se događa zato što Porezna uprava pojam prebivališta tumači drugačije od MUP-a pa je moguće biti prijavljen u Hrvatskoj, ali svejedno biti nerezident. Također, samci koji imaju prebivalište i u Hrvatskoj i u inozemstvu smatra se da imaju prebivalište tamo gdje se pretežno zadržavaju ili od kuda pretežno odlaze na rad ili obavljanje djelatnosti.
4. Odselio sam u inozemstvo, ali mi je u Hrvatskoj ostala dugogodišnja djevojka. Jesam li porezni rezident?
Ako imate prebivalište prema poreznim propisima u Hrvatskoj, smatrate se poreznim rezidentom Hrvatske. Hrvatski porezni propis relevantnim za rezidentnost smatra obitelj, pri čemu Porezna uprava obitelji smatra prvenstveno užu obitelj, supružnika i djecu.
Ako se po lokalnim propisima i Hrvatske i druge države s kojom Hrvatska primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Ugovor) smatrate rezidentom obje države, bit će potrebno odlučiti u kojoj od te dvije države se u konačnici trebate smatrati rezidentom, za što je među inim potrebno utvrditi i centar životnih interesa. Pri tome, kada se procjenjuje gdje je centar životnih interesa, odnosno porezna rezidentnost, svakako će se uz sve ostale činjenice koje ukazuju na povezanost s određenom državom u obzir uzimati i dugogodišnja djevojka te će se o poreznoj rezidentnosti odlučiti sagledavajući ukupnu sliku.
5. Na koje sve vrste dohotka mogu biti oporezovan kao rezident koji je ostvario primanja u inozemstvu?
Porez na dohodak plaća se na sve vrste dohotka pa tako to uključuje dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od kapitala poput kamate na štednju, kapitalne dobiti, dividende i slično. Osim toga, uključen je i dohodak od imovine i imovinskih prava kao i drugi dohodak.
6. Mogu li imati status poreznog rezidenta u dvije države i što u tom slučaju?
Ako je u pitanju jedna od zemalja s kojom Hrvatska nema sklopljen Ugovor, onda se može dogoditi da Vas obje države mogu smatrati svojim poreznim rezidentom, jer će se o statusu rezidentnosti odlučivati na temelju lokalnih propisa svake države. Ako postoji Ugovor, konačni porezno rezidentni status sagledat će se u okviru Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s tom državom što znači da će se provjeravati gdje vam je prebivalište odnosno centar životnih interesa te po potrebi koristeći ostale kriterije iz Ugovora ako se dualna nerezidentnost ne može riješiti na temelju određivanja centra životnih interesa. Koristeći sve propisane kriterije iz Ugovora određuje se samo jedna država kao država rezidentnosti.
7. Utvrdio sam da sam nerezident, kako da to formalno – pravno reguliram?
U slučaju privremenog ili trajnog odlaska u inozemstvo, potrebno je na MUP -u prijaviti odlazak, a potom je na poreznoj upravi potrebno ispuniti i predati TI obrazac kako bi se status rezidentnosti promijenio iz rezident u nerezident.
8. Što ako i supruga i ja više nismo rezidenti?
U tom slučaju preporuka je da svaki zasebno ispunite individualni TI obrazac, ali da ga na Poreznu upravo predate zajedno, po mogućnosti kod istog referenta. Za odlučivanje o nerezidentnosti važan je svaki detalj, a u praksi ovo zajedničko podnošenje prijave obično se brže rješava.
9. Ako sam stekao uvjete za nerezidenta, a nisam to prijavio na Poreznoj upravi, zapravo mi je svejedno jer mi ionako ne mogu ništa naplatiti?
U svakom slučaju preporučuje se i potrebno je napraviti formalno – pravnu odjavu porezne rezidentnosti jer ćete bez toga u sustavu Porezne uprave ostati upisani kao porezni rezident pa vas Porezna uprava može kontaktirati da dokazujete da niste rezident ili da platite porez na dohodak ostvaren u inozemstvu. Također, bez da Porezna uprava analizira vaš slučaj i donese odluku da se smatrate hrvatskim poreznim nerezidentom nećete imati sigurnost da ste samostalno dobro zaključili oko svog porezno-rezidentnog statusa pa je preporučljivo ovo pitanje uvijek potvrditi s Poreznom upravom.
10. Kako se obračunava porez na dohodak ostvaren u inozemstvu?
Na isti način kao i na dohodak zarađen radom u Hrvatskoj, s iznimkom da ovisno o odredbama Ugovora (ako ga imamo) neke vrste dohotka mogu biti izuzete od oporezivanja u Hrvatskoj što znači da se na dohodak za koji je propisano izuzimanje ne obračunava porez u Hrvatskoj.
11. Što ako radim u državi s kojom imamo potpisan Ugovor?
U takvom slučaju dvostruko oporezivanje se izbjegava na jedan od dva načina – metodom uračunavanja ili metodom izuzimanja, a metode su propisane Ugovorom sa svakom državom i za svaku vrstu dohotka posebno. U slučaju ostvarivanja dohotka iz onih zemalja s kojima je Ugovorom propisano uračunavanje, porez za uplatu u Hrvatskoj će biti samo kao razlika između poreza naplaćenog u zemlji izvora prihoda te poreza obračunatog na isti dohodak u Hrvatskoj. Jednostavnije rečeno, ako vam je porez u zemlji izvora prihoda obračunat u većem iznosu nego što je izračunat u Hrvatskoj, nećete platiti više ništa. Ako je bio obračunat u manjem iznosu, onda ćete platiti porez na razliku. Za potrebe uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu potrebna je potvrda inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu. Kada je Ugovorom za određeni dohodak propisano izuzimanje, nema naplate nikakvog dodatnog poreza na inozemni dohodak.
12. Za koje zemlje vrijedi izuzimanje naplate poreza na inozemni dohodak?
Riječ je o manjem broju zemalja među kojima su Njemačka, Norveška, Francuska, Litva, Švedska, Belgija i Estonija te je Ugovorom s tim zemljama propisano izuzimanje za dohodak od nesamostalnog rada (plaću).
13. Kako mi se porez obračunava ako živim i radim u zemlji s kojom nemamo potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?
Ne bojte se, nećete morati dvaput platiti puni iznos poreza u obje zemlje već će Hrvatska i ovdje primijeniti metoda uračunavanja – dakle, platit ćete porez na razliku između porezne stope zemlje izvora prihoda i Hrvatske. To pravo ostvarujete temeljem domaćih propisa. I u ovom slučaju je za potrebe uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu potrebna potvrda inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu.
14. Ako radim u zemlji s kojom imamo potpisan ugovor i tamo mi je porez naplaćen po većoj stopi nego što je ona u Hrvatskoj, imam li pravo u Hrvatskoj dobiti povrat poreza u iznosu te razlike?
Ne, jer u Hrvatskoj možete dobiti povrat poreza koji je pretplaćen u Hrvatskoj, a u ovom slučaju porez nije niti uplaćen u Hrvatskoj.
15. Hoće li mi se i ostale vrste dohotka automatski obračunavati na isti način kao i dohodak od nesamostalnog rada?
Ovdje nema jedinstvenog odgovora, jer je za svaku vrstu dohotka propisana drukčija porezna stopa u Hrvatskoj, drukčiji način oporezivanja i izbjegavanja dvostrukog oporezivanja Ugovorima. Naprimjer, u većini slučajeva kod oporezivanja prihoda od dividendi iz inozemstva primjenjivat će se metoda uračunavanja, a ne izuzimanja. Dakle, platit ćete razliku porezne stope iako možda nećete platiti dodatan porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti iz iste države jer se za nesamostalnu djelatnost predmetnim Ugovorom propisuje izuzimanje dok za dividendu uračunavanje. No, porez na dohodak od kapitala u Hrvatskoj je uglavnom niži nego u ostalim zemljama tako da u pravilu na njega najčešće ne bude dodatne obveze poreza za uplatu.
16. Kako se konkretno obračunava porez po metodi uračunavanja?
Porez plaćen u inozemstvu uračunava se u poreznu obvezu u Hrvatskoj (oduzima se od porezne obveze u Hrvatskoj) te se iznos poreza plaćenog u inozemstvu, a koji se može oduzeti od hrvatske porezne obveze, izračunava primjenom prosječne porezne stope. Naprimjer, ako je ukupni dohodak iznosio 8 tisuća kuna, u zemlji izvora platili ste dvije tisuće kuna poreza, a u Hrvatskoj je iznos poreza na isti dohodak 1888 kn, onda ne postoji obveza dodatnog plaćanja poreza jer je inozemni porez veći (razliku više plaćenog poreza u inozemstvu od 112 kn ne možete dobiti od Hrvatske, jer taj porez nije niti uplaćen Hrvatskoj, već drugoj državi). No, ako je dohodak iznosio osam tisuća kuna, a u zemlji izvora ste platili 1500 kn na ime poreza, Hrvatska će vam obračunati još 388 kn na ime razlike između porezne stope u inozemstvu i one u Hrvatskoj.
17. Kako se utvrđuje iznos poreznog dohotka?
Ovo je dosta važno i građanima pruža mogućnost preuzimanje oporezivog dohotka onako kako ga je utvrdila država izvora. Naime, dosad je uobičajen način utvrđivanja dohotka bio da se on utvrdi prema domaćim propisima, no od 1. siječnja 2019. omogućeno je da porezni obveznik preuzme dohodak na način kako ga je utvrdila država izvora. No, za odluku između primjene hrvatskih propisa i preuzimanja potrebno je napraviti izračun te vidjeti što je za poreznog obveznika povoljnije i zatražiti povoljniji pristup.
18. Možemo li na primjerima objasniti razliku između obračuna po domaćim propisima i obračuna kod preuzimanja dohotka kako ga je utvrdila zemlja izvora?
Naprimjer, neke države imaju propisano da određeni dijelovi dohotka nisu oporezivi u toj državi (primjerice, 13. plaća, naknada na dvostruke troškove stanovanja zbog rada u inozemstvu i slično). Pojednostavljeno u primjeru to bi značilo da ako je ukupni bruto dohodak u zemlji izvora iznosio 200, od čega neoporezivi dodatak 20 te doprinosi 30, porezna osnovica u inozemstvu će iznositi 150. Ako će se dohodak obračunati po hrvatskim propisima, osnovica za obračun će iznositi 170 jer će se jednostavno preuzeti ukupni bruto dohodak i oduzeti iznos plaćen za doprinose. S druge strane, kad bismo za taj isti slučaj primijenili preuzimanje dohotka kako ga je utvrdila država izvora, porezna bi osnovica iznosila 150 jer bi se preuzeo ino oporezivi dohodak od 180 te od njega još oduzeli plaćeni doprinosi. No, računica neće uvijek izgledati tako pa je za svaki pojedinačni slučaj potrebno napraviti izračun.
19. Moram li sam odabrati po kojoj metodi želim da mi se obračunava porez ili će to PU napraviti sama?
Preporuka je zatražiti od Porezne uprave na koji način želite da se utvrdi oporezivi dohodak. Ako to ne zatražite, moguće da će oporezivi dohodak biti utvrđen na način koji neće biti najpovoljniji.
20. Porezna uprava mi nudi da napravim dobrovoljnu prijavu inozemnih dohodaka. Da li mi se to isplati?
Nekoliko stvari koje treba znati može pomoći pri donošenju odluke. Kao prvo, za svako dobrovoljno prijavljivanje Porezna uprava nudi oprost zateznih kamata i kazni i primjenu poreznih propisa koji rezultiraju povoljnijim izračunom porezne obveze. Ako se dohodak iz prethodnih godina ne prijavi dobrovoljno i Porezna uprava obračun napravi prema podacima kojima raspolaže, primijenit će se porezni propisi na snazi u godinama u kojima je dohodak nastao (bez mogućnosti razmatranja povoljnijeg pristupa), te će se obračunati zatezne kamate i prekršajne kazne.
21. Ako se odlučim na dobrovoljnu prijavu, kako u tom slučaju izgleda obračun porezne obveze?
Porezna je objavila da kod dobrovoljnih prijava postoje dvije metode obračunavanja porezne obveze. Prema prvoj, porezna se obveza računa za svaku godinu unazad zadnjih šest godina prema stopama i razredima primjenjivima u svakoj godini zasebno, a prema drugoj, postoji mogućnost da se zbroje primici iz tih godina te se porez na to obračuna po poreznim stopama koje vrijede u 2022. godini. Ovo posljednje ima svoje prednosti, ali i mane. Prednosti su da su u 2022. na snazi manje porezne stope i širi porezni razredi nego u prijašnjim godinama, umanjenje određenog dijela porezne obveze za mlađe od 25/30 godina, umanjenje porezne obveze na mirovine; a nedostaci da zbrajanje dohotka za sve godine odjednom podrazumijeva više dohotka koji ulazi u višu poreznu stopu, kao i nemogućnost korištenja osobnog odbitka za prijašnje godine. Preporuka je prije podnošenja dobrovoljne prijave svakako izračunati koji porezni izračun je povoljniji.
22. Porezna je objavila da će ona sama kod dobrovoljne prijave u obzir uzeti model koji je za obveznika povoljniji. Dakle, zapravo ne moram ništa sam računati?
Preporuka je da čovjek ipak sam izračuna što mu je povoljnije i onda to zatraži.
23. Odlučio sam se na dobrovoljnu prijavu, što moram napraviti?
Bitno je znati da se dobrovoljna prijava može napraviti isključivo prije nego što vas Porezna uprava kontaktira i pozove da prijavite dohotke ostvarene u ranijim godinama te je moguća isključivo za neprijavljene primitke iz proteklih godina, a ne i za tekuće primitke. Prijava se podnosi na propisanom obrascu, te je uz nju za određene dohotke potrebno podnijeti i druge propisane obrasce.
24. Što ako ne predam dobrovoljnu prijavu, a Porezna me kontaktira?
U tom slučaju, za obračun obveza koristit će se porezni propisi koji su bili na snazi po godinama u pitanju, a obračunat će se i zatezne kamate, kao i eventualno pokrenuti prekršajni postupci.
25. Kako je najsigurnije Poreznoj predavati dokumente?
Uvijek se nudi mogućnost osobne predaje na šalteru, a ako se odabere slanje poštom, neka to obavezno bude preporučena pošiljka s povratnicom. Osim toga, za mnoge porezne obrasce i dokumente postoji i mogućnost slanja putem sustava e-građani.
Primjeri utvrđivanja rezidentnosti:
Odselio sam s obitelji u SAD gdje živim i radim, ali u Hrvatskoj u vlasništvu imam stan na kojem je prijavljeno prebivalište. S obitelji u Hrvatskoj provodim maksimalno 20 dana godišnje. SAD me smatra svojim poreznim rezidentom. Jesam li porezni rezident Hrvatske?
Ne, niste. Iako Hrvatska i SAD nemaju sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, osoba se niti po lokalnim propisima ne smatra poreznim rezidentom jer nema prebivalište u Hrvatskoj budući da je prebivalište obitelji u SAD-u, usprkos formalno-pravnoj prijavi napravljenoj pri MUP-u. Osim toga, u Hrvatskoj nema niti boravište pa je situacija relativno jednostavna.
S obitelji sam odselio u Austriju gdje živim i radim, a u Zagrebu sam kupio stan. Na adresi tog stana prijavio sam i prebivalište MUP-u, ali s obitelji nastavljam živjeti u Austriji. U Hrvatskoj prvodim maksimalno 50 dana godišnje i Austrija me smatra svojim poreznim rezidntom. Jesam li porezni rezident Hrvatske?
Ne, ne smatrate se poreznim rezidentom po lokalnim propisima. Naime, s obzirom na to da je prebivalište i Vas i obitelji u Austriji i u Austriji provodite 315 dana godišnje, u Hrvatskoj nemate niti prebivalište niti uobičajeno boravište pa se ne smatrate poreznim rezidentom Hrvatske, te stoga nema niti potrebe za primjenom Ugovora sklopljenog s Austrijom.
Samac sam i živim u Krapini. Svaki dan putujem na posao u Sloveniju. Slovenija me ne smatra poreznim rezidentom. Jesam li porezni rezident Hrvatske?
Ovo je isto dosta jasna situacija – da, vi ste porezni rezident Hrvatske. Ukoliko promatramo s aspekta domaćih poreznih propisa, u Hrvatskoj imate i prebivalište i boravište, a kad bismo primijenjivali uvjete Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oprezivanja, opet biste bili porezni rezident Hrvatske, ne samo zbog hrvatskog prebivališta već i zbog činjenice da u Sloveniji najvjerojatnije nemate prebivalište.
Zaposlen sam u Austriji od 1. travnja 2020.. U Hrvatsku dolazim na godišnji odmor i povremeno vikendom. Moja familija – supruga i dvoje djece nastavilo je živjeti u Hrvatskoj. Jesam li porezni rezident Hrvatske?
Da, vi ste porezni rezident Hrvatske i ovdje nema nikakve sumnje.
Naime, a aspekta lokalnih propisa iako u Hrvatskoj nemate boravište, zbog činjenice da vam obitelj živi u Hrvatskoj imate prebivalište u Hrvatskoj, a time ujedno u Hrvatskoj imate i poreznu rezidentnost. Također, ukoliko bismo primijenjivali odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, također biste se smatrali poreznim rezidentom. Prema tim odredbama ugovora, vi imate prebivalište i u Hrvatskoj i u Austriji, no centar životnih interesa je definitivno Hrvatska zbog činjenice da vam ovdje živi familija. Uz sve to, imate i hrvatsko državljanstvo pa je stvar posve jasna.
Samac sam i od 1. lipnja živim i radim u Njemačkoj. U Hrvatskoj imam stan u vlasništvu kojeg iznajmljujem za vrijeme rada u Njemačkoj. U Hrvatsku dolazim samo za vrijeme godišnjeg odmora u posjet obitelji i prijateljima. Njemačka me smatra poreznim rezidentom, no jesam li i porezni rezident Hrvatske?
Ne, niti po domaćim propisima niti prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja niste porezni rezident Hrvatske. Naime, boravište vam nije Hrvatska jer ovdje provodite manje vremena, a ovdje nemate niti prebivalište jer prema poreznim zakonima za samca prebivalište je mjesto iz kojeg odlazite na rad ili u kojoj se pretežno zadržavate. U ovom slučaju također nema potrebe primjenjivati Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, no čak i kad bismo za time posegnuli, rezultat bi ostao isti jer je prebivalište u inozemstvu, jednako kao i centar životnih interesa.
Imam ugovor o radu u Francuskoj, a u Hrvatskoj sam prijavio privremeni odlazak izvan RH. U Hrvatskoj imam dugogodišnju djevojku koja živi u stanu u zajedničkom najmu, a na adresi tog stana oboje imamo prijavljeno prebivalište. U Francuskoj živim u unajmljenom stanu na adresi na kojoj sam također prijavio prebivalište i u Francuskoj. Jesam li porezni rezident Hrvatske?
Ako imate prebivalište prema poreznim propisima u Hrvatskoj, smatrate se poreznim rezidentom Hrvatske. Hrvatski porezni propis relevantnim za rezidentnost smatra obitelj, pri čemu Porezna uprava obitelji smatra užu obitelj, supružnika i djecu a isto tako ovaj pojam uključuje i izvanbračnu zajednicu tako da bi se u slučaju dugogodišnje djevojke s kojom živite na istoj adresi pod okolnostima koje upućuju na izvanbračnu zajednicu isto gledalo kao činjenica koja upućuje na imanje prebivališta u Hrvatskoj.
Ako se po lokalnim propisima i Hrvatske i druge države s kojom Hrvatska primjenjuje Ugovor smatrate rezidentom obje države, bit će potrebno odlučiti u kojoj od te dvije države se u konačnici trebate smatrati rezidentom, za što je među inim potrebno utvrditi i centar životnih interesa. Pri tome, kada se procjenjuje gdje je centar životnih interesa, odnosno porezna rezidentnost, svakako će se uz sve ostale činjenice koje ukazuju na povezanost s određenom državom u obzir uzimati i dugogodišnja djevojka te će se o poreznoj rezidentnosti odlučiti sagledavajući ukupnu sliku.
Izvor: Jutarnji.hr
Kristina Grbavac
Associate Partner
+385 1 5390 069
Violeta Djebro
Senior Manager
Tel: +385 1 5390 190