Izmjene koje stupaju na snagu

1. siječnja 2019. godine

• POREZ NA DOBIT
• POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
• POREZ NA DOHODAK
• POREZ NA PROMET NEKRETNINA
• OPĆI POREZNI ZAKON

Porezne novosti – Izmjene poreznih propisa

Izmjene koje stupaju na snagu za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2019. godine.

POREZ NA DOBIT

Odredbe o poslovnoj jedinici

Odredba koja definira poslovnu jedinicu inozemnog poduzetnika (nerezidenta) briše se iz Zakona o porezu na dobit te se u tom dijelu upućuje na primjenu Općeg poreznog zakona.

Otpisi potraživanja utvrđeni prema posebnim propisima

Otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja smatraju se porezno priznatim rashodom – ove odredbe primjenjuju se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i nadalje.

Pravilo o ograničenju kamate

Troškovi zaduživanja koji prekoračuju oporezivi prihod od kamate (ili ekonomski ekvivalent) smatraju se porezno priznatim rashodom najviše do: (1) 30% dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA); ili (2) EUR 3.000.000.

Ovo pravilo ne primjenjuje se na samostalnog poreznog obveznika (koji nije dio konsolidirane grupe i nema nijednu povezanu osobu ili stalnu poslovnu jedinicu te koji ne prima ili ne odobrava zajmove svojim članovima ili dioničarima) te na poreznog obveznika koji je financijsko društvo.

Prekoračeni troškovi zaduživanja koji su veći od propisanih iznosa moći će se prenositi u sljedeća tri porezna razdoblja.

Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima
Uvode se odredbe o kontroliranom inozemnom društvu (tzv. CFC) pri čemu se u određenim okolnostima neraspodijeljena dobit koja proizlazi iz specifičnih kategorija prihoda (npr. kamate, licence, dividende, prihodi od financijskih djelatnosti, i sl.) CFC-a ili stalne poslovne jedinice smještene u drugoj državi pripisuje poreznom obvezniku, matičnom društvu u Hrvatskoj i oporezuju porezom na dobit.

Ovo pravilo se ne odnosi na CFC koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost ili CFC čije specifične kategorije prihoda čine 1/3 ili manje od ukupnih prihoda. Banke ili financijska društva ne smatraju se CFC ukoliko 1/3 ili manje od ukupnih prihoda proizlazi iz transakcija s povezanim osobama.

Porez po odbitku

Uvodi se porez po odbitku koji se plaća po stopi od 15% na naknade za nastupe inozemnih izvođača kada se ta naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba. Dodatno, nema obveze obračuna poreza na dohodak i doprinosa za inozemnog izvođača.

Uvećana stopa poreza po odbitku od 20% plaća se na sve vrste naknada koje podliježu porezu po odbitku, a isplaćuju se primateljima u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Najvažnije promjene Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine:

Proširuje se primjena snižene stope PDV-a od 13% (umjesto dosad primjenjive standardne stope PDV-a od 25%) na isporuke:

• dječjih pelena;
• živih životinja; 
• svježeg ili rashlađenog mesa, kobasica i drugih klaoničkih proizvoda; 
• žive i svježe ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralješnjaka; 
• svježeg i suhog voća i orašastih plodova; 
• svježih jaja; te 
• na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.

Snižena stope PDV-a od 5% primjenjivat će se na sve lijekove neovisno izdaju li se na recept ili ne (prethodno se snižena stopa primjenjivala samo na lijekove izdane na recept).

Poduzetnici će biti obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a tijekom kalendarske godine u kojoj vrijednost njihovih isporuka prijeđe prag od HRK 300.000.

Izmijenit će se pravilo vezano uz prijenos porezne obveze za oporezive isporuke koje obave porezni obveznici bez sjedišta u tuzemstvu (tj. isporuke po članku 75 (2)), odnosno po članku 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ – prijenos porezne obveze neće se moći primijeniti za oporezive isporuke koje obave porezni obveznici, a koji su registrirani za PDV svrhe u Hrvatskoj.

Uz PDV obrasce, porezni obveznici će podnositi posebnu evidenciju o primljenim računima.

Usklađuju se odredbe o primjeni posebnog postupka oporezivanja elektronički obavljenih usluga u skladu s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455.

Uz izmjene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2019. godine, od 1. siječnja 2020. godine snižava se opća stopa PDV-a s 25% na 24%.

IZMJENE PROPISA O POREZU NA DOHODAK

Promjene koje stupaju na snagu 1. prosinca 2018. (izmjene Pravilnika o porezu na dohodak)

Osim prigodnih nagrada (božićnica, regres za korištenje godišnjeg odmora i sl.) koje su poslodavci i do sad mogli neoporezivo isplatiti do iznosa od HRK 2.500, od 1. prosinca 2018. poslodavci svojim radnicima mogu neoporezivo isplatiti i nagrade za radne rezultate, odnosno druge oblike nagrađivanja (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću) u iznosu do HRK 5.000 godišnje.

Najbitnije promjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. (izmjene Zakona o porezu na dohodak)

Izmijenjen je iznos mjesečnih¹ i godišnjih² poreznih razreda za primitke od nesamostalnog rada, drugog dohotka te primitaka po osnovi samostalnih djelatnosti.

Mjesečni/godišnji porezni razredi do 31. prosinca 2018.	Mjesečni/godišnji porezni razredi od 1. siječnja 2019.	Porezna stopa
Do 17.500/210.000	Do 30.000/360.000	24%
Od 17.500/210.000	Od 30.000/360.000	36%

 

Primici po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) i životnog osiguranja s obilježjem štednje ne smatraju se više oporezivim dohotkom, odnosno ne postoji obveza obračuna poreza na dohodak u slučaju isplate tih primitaka od strane dobrovoljnih mirovinskih fondova i osiguravajućih društava. Poslodavci i nadalje imaju mogućnost neoporezivo (o svom trošku) uplaćivati premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja hrvatskom dobrovoljnom mirovinskom fondu za svoje zaposlenike do iznosa od HRK 500 kuna mjesečno odnosno HRK 6.000 godišnje.

Uvodi se jedinstven tretman primitaka po osnovi dodjele i opcijske kupnje dionica (dionički planovi), neovisno jesu li sudionici dioničkih planova zaposlenici, članovi uprave (koji nisu u radnom odnosu s društvom) ili druge osobe, te kotiraju li dionice društva na burzi, jesu li predmet dioničkih planova vlastite dionice društva ili dionice povezanog društva iste grupacije. Od 1. siječnja 2019. svi primici po osnovi dioničkih planova smatraju se neto primitkom u naravi od kapitala, koji podliježu nominalnoj stopi poreza na dohodak od 24% (uvećano za iznos prireza) te su oslobođeni obveznih doprinosa.

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz inozemstva, moći će odabrati hoće li Poreznoj upravi prijavljivati inozemni oporezivi dohodak utvrđen prema inozemnim ili prema hrvatskim pravilima. Do sada takva mogućnost nije postojala te se dohodak prijavljivao isključivo na način kako ga uređuju hrvatski propisi.

IZMJENE ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA

Od 1. siječnja 2019. ukida se obveza doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu (u ukupnom iznosu od 2,2%), a stopa doprinos za zdravstveno osiguranje se povećava se za 1,5%, čime se obveza doprinosa koju poslodavac plaća za svoje zaposlenike smanjuje za 0,7%. 

Vrsta doprinosa na plaću	Do 31.12.2018.	Od 01.01.2019.
Doprinos za zdravstveno osiguranje	15%	16,5%
Doprinos za zaštitu zdravlja na radu	0,5%	Ukida se
Doprinos za zapošljavanje	1,7%	Ukida se
Ukupno	17,2%	16,5%

 

Uvodi se godišnja obveza doprinosa članovima uprave trgovačkih društava koji su zaposleni u tim društvima, ako doprinose tijekom godine (kumulativno u svim društvima) plaćaju prema osnovici manjoj od propisane za rad u punom radnom vremenu. Ovime je za navedenu kategoriju osoba na godišnjoj razini izjednačena najniža osnovica za obračun doprinosa neovisno o tome jesu li su u društvu gdje su imenovani kao članovi uprave zaposleni na puno ili nepuno radno vrijeme.

Isplatitelji drugog dohotka više ne mogu primijeniti najvišu godišnju osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje I. stup. Ukoliko dođe do preplate doprinosa za I. stup, pravo na povrat ostvaruje primatelj dohotka i to putem godišnjem obračuna što ga po njegovom zahtjevu provodi Porezna uprava. Zahtjev za povrat preplaćenih doprinosa moguće je, kao i za prethodne godine, podnijeti najranije 1. veljače u godini koja slijedi iza godine za koju se zahtjev podnosi.

1 Primjenjuje se prilikom obračuna predujma poreza na dohodak prema primicima od nesamostalnog rada.
2 Primjenjuje se prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak na primitke po osnovi nesamostalnog rada, drugog dohotka i primitke od samostalne djelatnosti.

ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Stopa poreza na promet nekretnina snižava se s 4% na 3% od 1. siječnja 2019. godine.

OPĆI POREZNI ZAKON

Ukida se ograničenje područja primjene obvezujućih mišljenja koje je Porezna uprava obvezna izdati na zahtjev poreznog obveznika o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija.

Proširuje se način utvrđivanja prebivališta za porezne obveznike, fizičke osobe koje imaju prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, na način da će se za porezne svrhe prebivalištem smatrati mjesto u državi u kojoj se nalazi obitelj fizičke osobe, odnosno za samce, u državi iz koje pretežito odlazi na rad ili u kojoj se pretežito zadržava. Ako druga država fizičku osobu ne smatra svojim rezidentom, smatra se da je za porezne svrhe prebivalište, a time i rezidentnost te osobe u Hrvatskoj.

Proširena je definicija povezanih osoba tako da uključuje i osobe koje u poreznom smislu predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu.

Ograničava se obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta ako se takva djelatnost obavlja uz izbjegavanje ispunjavanja regulatornih odredbi, odnosno ako se na takav način stječu porezne pogodnosti ili ugrožava društvena zajednica. U tom slučaju nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada, blokiranjem pristupa internetskom sadržaju.

Uvodi se mogućnost izdavanja poreznih i drugih akata koje izdaje porezno tijelo elektroničkim putem, kao i mogućnost izdavanja elektroničkih računa (osim ako to primatelj izričito zabrani) te čuvanja knjigovodstvenih isprava u elektroničkom obliku, o čemu će ministar financija propisati pravilnik.

Ukida se donošenje poreznog rješenja u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću stoga je Porezna uprava dužna temeljem obavljenog nadzora izdati samo zapisnik.

Porezna uprava po službenoj dužnosti pazi na nastup zastare prava na povrat.

Promjene u odredbama utvrđivanja stalne poslovne jedinice nerezidenta

Opći porezni zakon će implementirati opće odredbe koje uređuju stalnu poslovnu jedinicu nerezidenta, a koja je u skladu s trenutnim odredbama u sklopu Zakona o porezu na dobit. Dodatno, predmet oporezivanja dobiti nerezidenta proširuje na oporezivanje dobiti koji nerezident ostvari od nekretnina u Hrvatskoj.

Uvode se detaljnije odredbe o stalnoj poslovnoj jedinici nerezidenta putem zavisnog agenta koja je usklađena s novim OECD Modelom ugovora o dohotku I kapitalu iz 2017. godine. Općenito, zavisnim agentom će se smatrati osoba koja uobičajeno sklapa ugovore ili ima glavnu ulogu u postupku sklapanja ugovora nerezidenta.

Agent koji djeluje isključivo u ime jednog ili više nerezidenata s kojima je usko povezan neće se smatrati samostalnim zastupnikom.

Prilikom utvrđivanja dobiti stalne poslovne jedinice, bit će potrebno uzeti u obzir funkcije koje poslovna jedinica obavlja, imovina koju koristi te rizike koje preuzima prilikom obavljanja djelatnosti.

OPZ-Stat

Uvodi se obveza sastavljanja statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama (Obrazac OPZ-Stat) na godišnjoj razini, u skladu s rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak ili poreza na dobit, za razliku od trenutne kvartalne obveze sastavljanja izvješća.

 

KPMG Croatia d.o.o

EUROTOWER, Ivana Lučića 2A/17
T: +385 1 5390 000
office@kpmg.hr

kpmg.com/hr